Nedavna studija istražila je učinke hiperbarične oksigenoterapije na srčanu funkciju osoba koje dugo boluju od COVID-a, što se odnosi na različite zdravstvene probleme koji traju ili se ponavljaju nakon infekcije SARS-CoV-2.
Ti problemi mogu uključivati abnormalne srčane ritmove i povećan rizik od kardiovaskularne disfunkcije. Istraživači su otkrili da udisanje čistog kisika pod visokim tlakom može pomoći u poboljšanju srčanih kontrakcija kod pacijenata s dugim COVID-om.
Studiju je vodila profesorica Marina Leitman s Medicinskog fakulteta Sackler Sveučilišta u Tel Avivu i Medicinskog centra Shamir u Izraelu. Iako su nalazi predstavljeni na konferenciji u svibnju 2023. koju je organiziralo Europsko kardiološko društvo, još nisu prošli recenziju.
Dugi COVID i problemi sa srcem
Dugi COVID, koji se naziva i post-COVID sindrom, pogađa otprilike 10-20% osoba koje su preboljele COVID-19. Dok se većina ljudi potpuno oporavi od virusa, dugi COVID može se dijagnosticirati kada simptomi potraju najmanje tri mjeseca nakon početne pojave simptoma COVID-19.
Simptomi dugotrajnog COVID-a obuhvaćaju razne zdravstvene probleme, uključujući kratkoću daha, kognitivne poteškoće (nazvane moždana magla), depresiju i brojne kardiovaskularne komplikacije. Osobe s dugotrajnim COVID-om imaju povećan rizik od razvoja srčanih bolesti, zatajenja srca i drugih povezanih stanja.
Čak su i osobe koje nisu imale prethodnih srčanih problema ili visok rizik od kardiovaskularnih bolesti iskusile ove simptome, što je pokazalo istraživanje provedeno 2022. godine.
Metode studije
Dr. Leitman i njezini partneri regrutirali su 60 pacijenata koji su imali dugotrajne simptome COVID-19, čak i nakon blagih do umjerenih slučajeva, koji su trajali najmanje tri mjeseca. Skupina je uključivala hospitalizirane i nehospitalizirane osobe.
Kako bi proveli svoje istraživanje, istraživači su podijelili sudionike u dvije skupine: jedna je primala hiperbaričnu oksigenoterapiju (HBOT), a druga je primala simulirani postupak (lažno). Raspoređivanje je provedeno nasumično, s jednakim brojem ispitanika u svakoj skupini. Tijekom osam tjedana, svaka je osoba prolazila pet sesija tjedno.
HBOT skupina primala je 100% kisika pod tlakom od 2 atmosfere tijekom 90 minuta, s kratkim pauzama svakih 20 minuta. S druge strane, lažna skupina primala je 21% kisika pod tlakom od 1 atmosfere tijekom istog trajanja, ali bez ikakvih pauza.
Osim toga, svi sudionici su podvrgnuti ehokardiografiji, testu za procjenu srčane funkcije, prije prve HBOT sesije i 1 do 3 tjedna nakon posljednje sesije.
Na početku studije, 29 od 60 sudionika imalo je prosječnu vrijednost globalnog longitudinalnog naprezanja (GLS) od -17,8%. Među njima, 16 je raspoređeno u HBOT skupinu, dok je preostalih 13 bilo u placebo skupini.
Rezultati studije
Nakon podvrgavanja tretmanima, intervencijska skupina doživjela je značajan porast prosječnog GLS-a, koji je dosegao -20,2%. Slično tome, kontrolna skupina također je imala porast prosječnog GLS-a, koji je dosegao -19,1%. Međutim, samo je prvo mjerenje pokazalo značajnu razliku u usporedbi s početnim mjerenjem na početku studije.
Dr. Leitman je primijetio da je gotovo polovica dugotrajnih COVID pacijenata imala oštećenu srčanu funkciju na početku studije, što je naznačeno GLS-om. Unatoč tome, svi sudionici studije pokazali su normalnu istisnu frakciju, što je standardno mjerenje koje se koristi za procjenu sposobnosti srca kontrakcije i opuštanja tijekom pumpanja krvi.
Dr. Leitman je zaključio da sama ejekcijska frakcija nije dovoljno osjetljiva za identifikaciju pacijenata s dugim COVID-om koji mogu imati smanjenu funkciju srca.
Korištenje terapije kisikom moglo bi imati potencijalne koristi.
Prema dr. Morganu, nalazi studije ukazuju na pozitivan trend hiperbarične terapije kisikom.
Međutim, savjetuje oprez, navodeći da hiperbarična oksigenoterapija nije univerzalno prihvaćen tretman i zahtijeva dodatna istraživanja. Osim toga, postoji zabrinutost zbog mogućeg porasta aritmija na temelju nekih istraživanja.
Dr. Leitman i njezini partneri zaključili su da hiperbarična oksigenoterapija može biti korisna za pacijente s dugim COVID-om. Predlaže da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo koji bi pacijenti imali najviše koristi, ali moglo bi biti korisno za sve pacijente s dugim COVID-om da se podvrgnu procjeni globalnog longitudinalnog naprezanja i razmotre hiperbarična oksigenoterapija ako im je srčana funkcija oštećena.
Dr. Leitman također izražava nadu da daljnja istraživanja mogu pružiti dugoročne rezultate i pomoći zdravstvenim djelatnicima u određivanju optimalnog broja sesija hiperbarične oksigenoterapije.
Vrijeme objave: 05.08.2023.